DOK NAFTNI ŠOK TRESE SVET ZBOG RATA U IRANU, SI ĐINPING TRLJA RUKE! Evo kako se kineska energetska tvrđava gradila godinama da izdrži upravo ovu vrstu krize
Kina uspešno amortizuje istorijski naftni šok izazvan ratom u Iranu, zahvaljujući tome što je više od decenije sistematski ulagala u obnovljive izvore energije, električna vozila i formiranje naftnih rezervi. Time je, prema oceni stručnjaka, znatno smanjila zavisnost od uvoza energenata, prenosi CNN.
Više od decenije, kineski predsednik Si Đinping nadgledao je duboku transformaciju kineske ekonomije sa jasnim ciljem – jačanja energetske bezbednosti.
U skladu s tom strategijom, Kina je pokrenula snažan razvoj obnovljivih izvora energije poput vetra, sunca i hidroenergije, intenzivirala eksploataciju nafte na kopnu i moru, kao i sklapala sporazume sa partnerima radi obezbeđivanja stabilnijeg snabdevanja.
Sve to čini deo nastojanja da se smanji zavisnost od uvoznog goriva i zemlja zaštiti od "spoljnih šokova".
Dok zemlje širom Azije, kojima se suočavaju sa nestašicom goriva, pokušavaju da zaštite zalihe gasa, Kina, koja je najveći svetski uvoznik energije, raspolaže ogromnim zalihama nafte, industrijskim sektorom koji uglavnom koristi domaću energiju i voznim parkom automobila koji se sve više pokreće električnom energijom, a ne gasom.
Za Kinu, sposobnost da prebrodi energetske šokove iz višenedeljnog rata "je svojevrsna potvrda svega što su učinili da poboljšaju energetsku bezbednost", rekla je Erika Dauns, viši istraživač u Centru za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Kolumbija.
Cevovodi kao alternativa pomorskim rutama
Da bi smanjila zavisnost od pomorskih puteva, Kina je poslednjih decenija izgradila skupe cevovode kojima se nafta i gas prenose kopnom iz Centralne Azije, Rusije i Mjanmara.
Takođe je diverzifikovala svoje izvore, a Rusija se popela na vrh liste kineskih dobavljača nafte nakon početka rata sa Ukrajinom.
Pod Sijem, Peking je pojačao početni napor da poveća zelenu energiju i smanji zavisnost od fosilnih goriva, oslobađajući veću vladinu podršku za obnovljive izvore energije i električna vozila.
Sada se prostrani solarni i vetroelektrane instaliraju vrtoglavom brzinom širom visoravni u unutrašnjosti Kine i duž njenih obala.
Istovremeno, električna i hibridna vozila čine više od polovine novih prodatih automobila, što je smanjilo potrošnju nafte za više od milion barela dnevno.
Iako Kina i dalje uvozi oko 70 odsto nafte, uglavnom preko Ormuskog moreuza, njene rezerve od oko 1,3 milijarde barela dovoljne su za nekoliko meseci.
Vlada je dozvolila državnim rafinerijama da koriste komercijalne zalihe kako bi ublažila rast cena.
Razlika između kineskog i američkog modela
Stručnjaci ističu da ova kriza ističe razliku između kineskog modela, koji se oslanja na zelene tehnologije, i američkog, koji je više okrenut fosilnim gorivima.
Kina očekuje i rast izvoza električnih vozila, baterija i solarnih panela usled globalnog preispitivanja energetske bezbednosti.
Ipak, kriza je dovela do rasta cena avionskog goriva i transporta, ali centralni planeri intervenišu da zaštite potrošače, navodi CNN.
Sva dešavanja o ratu između Irana sa Izraelom i SAD možete pratiti uživo u našem BLOGU.
(Kurir.rs/CNN)